Iako je povezana s pokretom i koordinacijom, dispraksija utječe na sva područja života. Premda je slabije istražena, važno je znati da postoji mnogo tretmana i alata koji mogu pomoći.
Ovdje ćete saznati više o teškoćama kod dispraksije, njezinim simptomima te mogućim tretmanima i učinkovitim alatima.
Što je dispraksija?
Dispraksija, ili poremećaj razvoja koordinacije (DCD), neurološki je poremećaj koji utječe na koordinaciju i pokrete kod djece i odraslih.
Iako se znakovi dispraksije javljaju već u ranom djetinjstvu, često ostaju neprepoznati sve dok dijete ne krene u školu ili i kasnije. Dispraksija nije povezana s inteligencijom i može utjecati na bilo koga, bez obzira na intelektualne sposobnosti.
Ovaj poremećaj najčešće pogađa fine i grube motoričke sposobnosti. Osobe s dispraksijom teško koordiniraju pokrete i teško im je prenijeti motoričke vještine na nove aktivnosti. To može dovesti do niskog samopouzdanja i poteškoća u socijalnim vještinama.
Uobičajeni simptomi dispraksije su:
- Kašnjenje u razvoju motoričkih vještina u ranom djetinjstvu (sjedenje, puzanje, stajanje i druge motorike)
- Teškoće pri hodanju, trčanju, skakanju, vezanju vezica i u drugim razvojnim etapama
- Fizičke vještine ne razvijaju se spontano, već učenjem
- Teškoće u razumijevanju prostorne percepcije
- Neuglađeni ili usporeni pokreti, nespretnost
- Teškoće s korištenjem opreme i alata
- Problemi s planiranjem pokreta
Što uzrokuje dispraksiju? Dispraksija nastaje zbog poteškoća u prijenosu poruka iz mozga u tijelo jer motorički neuroni nisu pravilno razvijeni. Znanstvenici još traže uzrok tog poremećaja.
Vjeruje se da prijevremeni porod i mala porođajna težina povećavaju rizik za razvoj ovog poremećaja. Također, prisutnost problema s pokretima i koordinacijom u obitelji može biti rizičan čimbenik.
Liječenje i alati za dispraksiju
Iako ne postoji lijek za dispraksiju, mnogi tretmani i pomagala mogu olakšati motoričko učenje i pomoći osobama da lakše usvajaju nove vještine.
Radna terapija
Radna terapija je zdravstvena profesija koja koristi različite metode za razvoj, poboljšanje ili održavanje razine fizičkih i mentalnih sposobnosti pojedinca.
Radni terapeuti prepoznaju svakodnevne aktivnosti osobe i pomažu joj savladati poteškoće i izazove s kojima se susreće.
Radna terapija ima važnu ulogu u dijagnostici i tretmanu dispraksije, kao i drugih teškoća u učenju, uključujući disleksiju i poremećaj pažnje/hiperaktivnosti (ADHD). Može biti korisna i za osobe u oporavku nakon moždanog udara.
Radni terapeuti pomažu osobama s dispraksijom da razumiju zašto im je teško obavljati određene aktivnosti. Također surađuju s roditeljima, pedijatrima i edukatorima na osmišljavanju pristupa koji potiče razvoj potencijala.
Radni terapeuti pružaju podršku osobama s dispraksijom i brinu o njihovoj dobrobiti na svim životnim područjima.
Logopedska terapija
Jedan oblik dispraksije je govorna dispraksija, poznata i kao verbalna dispraksija ili apraksija govora.
Apraksija govora poremećaj je kod kojeg osobe imaju teškoća s pravilnim i dosljednim izgovaranjem riječi. Ovo nije povezano s ozljedama govornih mišića.
Postoje dvije vrste govorne dispraksije: stečena i razvojna dispraksija, tj. razvojna apraksija govora. Logopedska terapija može pomoći kod obje vrste.
Logopedska terapija bavi se poremećajima govora i komunikacije. Pomaže jasnijem govoru kroz razne vježbe, poput rješavanja problema, vježbi disanja, organizacijskih aktivnosti i sl.
Bihevioralna analiza
Bihevioralna analiza znanstveno je proučavanje ljudskog ponašanja koje istražuje zašto ljudi postupaju na određeni način i kako se ponašanja mogu mijenjati i spriječiti.
Bihevioralni analitičari mogu pomoći osobama s dispraksijom da unaprijede socijalne vještine, komunikaciju i samostalnost, koristeći brojne tehnike pozitivnog potkrepljenja prilagođene potrebama pojedinca.
Bihevioralna analiza korisna je za malu djecu, školsku djecu i odrasle.
Samopomoć
Stručna pomoć je važna, ali ne smije se zanemariti ni samopomoć. Osobe s dispraksijom trebaju voditi brigu o sebi kako bi napredovale i razvijale vještine.
Primjerice, redovita tjelovježba i kretanje poboljšavaju koordinaciju, smanjuju umor i sprječavaju debljanje. Važno je i pozitivno govoriti o poremećaju te potražiti psihološku podršku kad je potrebna.
Osobe koje imaju problema s organizacijom mogu koristiti kalendar ili Post-It bilješke za podsjetnike i planiranje.
Fizikalna terapija
Fizikalna terapija može značajno pomoći osobama s dispraksijom. Ova terapija obično jača mišiće kroz različite vježbe koje fizioterapeuti prilagođavaju osobi i njezinu stanju.
Poboljšanjem mišićne funkcije osobe s dispraksijom mogu unaprijediti motoričke vještine, držanje, ravnotežu i koordinaciju ruke i oka.
Softver za pretvaranje teksta u govor
Iako dispraksija nije izravno povezana s čitanjem, nedostatak finih motoričkih vještina može otežati aktivnosti poput okretanja stranica, pokazivanja na riječi ili držanja knjige.
Srećom, djeca i odrasli s dispraksijom mogu uživati u pisanim sadržajima bez čitanja zahvaljujući softveru za pretvorbu teksta u govor. Takav softver pretvara tekst u govor, omogućujući slušanje riječi prirodnim glasom.
Speechify – TTS alat za čitanje svega
Jedan od najboljih TTS (text to speech) programa je Speechify. Zahvaljujući najnovijoj AI tehnologiji korisnici mogu u trenu pretvoriti gotovo svaki tekst u govor.
Korisnici mogu prilagoditi postavke po želji. Biraju brzinu, glas i naglasak. Speechify je dostupan kao ekstenzija za preglednik te kao samostalna desktop i mobilna aplikacija, tako da je uvijek pri ruci.
Speechify pomaže u prepoznavanju riječi, učenju naglasaka, vježbanju fokusa i pažnje te u otkrivanju i ispravljanju pogrešaka. Omogućuje i obavljanje više zadataka – djeca s dispraksijom mogu, primjerice, vježbati i usput slušati omiljenu knjigu.
Speechify je pogodan za osobe s cerebralnom paralizom, poremećajima iz spektra autizma, disleksijom i drugim teškoćama. Naravno, svi koji radije slušaju nego čitaju mogu koristiti ovaj softver.
Softver nudi besplatnu i plaćenu pretplatu. Možete ga besplatno isprobati i vidjeti odgovara li vašim potrebama.
Često postavljana pitanja
Koje su vrste dispraksije?
Stručnjaci općenito razvrstavaju dispraksiju prema najizraženijim teškoćama. Uobičajene vrste su verbalna dispraksija, konstrukcijska dispraksija, idejna i ideomotorna dispraksija.
Pogoršava li se dispraksija s godinama?
Dispraksija se ne pogoršava s godinama kao neke druge bolesti. Međutim, može se različito manifestirati kroz životne faze, pa se može činiti kao da su simptomi izraženiji.
