Disleksija je najčešći jezični poremećaj učenja i njezina učestalost raste. Opisuje se kao poteškoće u razumijevanju pročitanog.
Osobe s disleksijom teško razlikuju i koriste foneme, najmanje jedinice zvuka u govoru. Teškoće obuhvaćaju i povezivanje riječ-zvuk, prepoznavanje simbola i slova koja predstavljaju zvukove, poteškoće s brojevima, dekodiranje zvuka te čitanje nepoznatih riječi uz pomoć znanja o slovima, pravopisu i slogovima.
Disleksija utječe na sposobnost čitanja, govora, pravopisa i učenja jezika. Više od 80% osoba s disleksijom ima i problema s organizacijom, planiranjem, određivanjem prioriteta, održavanjem fokusa i točnošću.
Osobe s disleksijom obično su izrazito kreativne i više koriste desnu moždanu polutku, koja bolje obrađuje slike i prostorne odnose. Poremećaj ima razne stupnjeve težine i zahvaća muškarce i žene u omjeru oko 60/40, no dječaci se češće šalju na procjenu.
U SAD-u 5–15%, tj. oko 15–45 milijuna ljudi ima disleksiju, dok 2 milijuna nikad ne dobije dijagnozu. Disleksiju ima oko 20% školske djece u Americi.
Najčešći uzroci disleksije
I dalje se istražuje zašto ljudi razvijaju teškoće u čitanju iako je disleksija najčešći poremećaj učenja. Disleksija je uglavnom prisutna od rođenja, a uzroci su mnogostruki i uključuju sljedeće:
Genetika
Djeca imaju dvostruko veće šanse za disleksiju ako ju ima jedan roditelj. Ako oba roditelja imaju disleksiju, dijete gotovo sigurno ima poremećaj.
Nedavne neuroimaging studije, poput magnetske rezonance (fMRI) i PET-a, pokazuju vezu između funkcionalnih i anatomski različitih centara u mozgu kod osoba s poremećajem učenja.
Zabilježene su i abnormalne stanice te povezani geni za disleksiju. Kod nekih se vidi smanjena elektroaktivnost u dijelovima lijeve hemisfere mozga koji sudjeluju u čitanju: donji parijetalni režanj, srednja i donja temporalna kora te donji čeoni girus.
Okolina
Okruženje snažno utječe na učenje i pamćenje, a epigenetske promjene mogu igrati važnu ulogu u razvoju čitalačkih sposobnosti. Ključni su obrazovanje roditelja i kvaliteta škole, što možda objašnjava rastući broj djece s disleksijom u školama gdje su razredi preveliki, zahtjevi rastu, a učitelji imaju manje vremena za pojedinca.
- Razvojna disleksija je genetska i/ili prisutna od rođenja te može biti primarna ili sekundarna. Češća je kod dječaka i obično slabi s godinama.
- Primarna disleksija nasljeđuje se genetski.
- Sekundarna disleksija posljedica je komplikacija tijekom trudnoće ili porođaja.
- Stečena disleksija nastaje zbog traume, ozljede ili bolesti koje zahvaćaju centre za jezik u mozgu. Odrasli s ozljedom mozga, moždanim udarom ili demencijom mogu razviti simptome tzv. traumatske disleksije. Visoka razina stresa ili emocionalna trauma u ranom djetinjstvu također mogu biti okidač.
Teškoće učenja i čitanja kod osoba s invaliditetom
Osobe s disleksijom imaju izazove u prepoznavanju riječi i u fonemskoj svjesnosti. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi, svaka s vlastitim poteškoćama.
Predškolska djeca
- Kašnjenje u razvoju govora
- Teško pamćenje slova i boja
- Krivo korištenje riječi, zamjena glasova ili zbunjenost među sličnim riječima
Osnovnoškolci i učenici nižih razreda
- Poteškoće s tečnošću čitanja, pisanjem, obradom informacija i pamćenjem po redu
- Problemi s izgovorom novih riječi ili dekodiranjem riječi sličnih zvukova
- Izbjegavanje zadataka koji zahtijevaju čitanje
Tinejdžeri i odrasli
- Poteškoće s pravopisom, učenjem jezika ili lošim rukopisom
- Krivi izgovor riječi, teškoće pri pamćenju teksta ili računanju
- Teškoće u prepričavanju
- Smanjeno samopouzdanje
Ako dijete ima poteškoće s čitanjem, treba ga procijeniti stručnjak koji će provjeriti anamnezu, inteligenciju i jezične vještine. Rano prepoznavanje problema izuzetno je korisno.
Testovi poput Predictive Assessment of Reading (PAR) mjere predispozicije za razvoj čitateljskih vještina i fonološku svjesnost. Provode se testiranja u vrtiću i na početku prvog razreda radi usporedbe rezultata s prosjekom i planiranja individualiziranih programa pomoći.
Učenici s disleksijom imaju pravo na Individualizirani obrazovni program (IEP), posebno prilagođene upute i podršku prema potrebama i rezultatima testiranja. Uz to, IEP nudi i asistivnu tehnologiju, što učeniku omogućuje da se približi razini razreda i smanji jaz u pismenosti.
IDA i drugi korisni resursi za disleksiju i poremećaje učenja
IDA
Internacionalna udruga za disleksiju (IDA), osnovana 1920-ih, najstarija je neprofitna organizacija posvećena proučavanju i liječenju disleksije. Bavi se zagovaranjem, informiranjem i pružanjem obrazovnih usluga profesionalcima, pojedincima i obiteljima pogođenima disleksijom i srodnim teškoćama. Nastavljaju s pionirskim istraživanjima na području čitanja i multisenzoričnog poučavanja te osposobljavaju nastavnike i objavljuju edukativne materijale.
Asistivna tehnologija
Poznavanje disleksije znatno je poraslo 1990-ih, kad je napredna tehnologija omogućila znanstvenicima proučavanje mozga i preciznije opisivanje obrade jezika. Suvremeni hardver i softver olakšavaju život osobama s disleksijom kroz alternativne metode rješavanja problema. Budući da mnogi najbolje uče slušajući, asistivna tehnologija znatno pomaže kod pismenosti.
Računalni programi za učenje poboljšavaju vještine čitanja, pisanja, tipkanja i računanja. Sustavi za organizaciju podataka pomažu u planiranju, rasporedu i evidentiranju zadataka. Dostupni su kao mobilne aplikacije ili programska oprema za računalo.
- Audioknjige i programi za pretvaranje teksta u govor, primjerice Speechify, ključni su alati koji pomažu učinkovitije učenje pretvaranjem pisanih riječi u govor.
- Softver za prepoznavanje govora omogućuje korisnicima diktiranje računalu koje izgovor pretvara u tekst.
- Softver za mapiranje uma pomaže planiranju stvaranjem dijagrama i mentalnih mapa.
- Skenerski softver i pametne olovke pretvaraju bilješke u digitalni oblik te omogućuju pohranu, slušanje i praćenje napisanog teksta.
- Alati za provjeru pravopisa i lekturu automatski ispravljaju pisanu komunikaciju.
- Tableti i pametni telefoni pomažu u upravljanju vremenom.
Learning Ally
Learning Ally je neprofitna specijalizirana organizacija koja nudi inovativne i integrirane alate temeljene na znanstvenim istraživanjima za pomoć učiteljima i poboljšanje pismenosti i uspjeha učenika. Cilj im je pomoću dokazanih rješenja osnažiti učenike s disleksijom od vrtića do srednje škole kako bi ostvarili puni potencijal.
Program College Success nudi resurse i podršku za lakše snalaženje u visokom obrazovanju i pripremu za budućnost. Learning Ally objedinjuje ranu procjenu, intervenciju, stručno usavršavanje i metode poučavanja radi prepoznavanja i sprečavanja teškoća u učenju, čime učenici postaju samostalni, angažirani i uspješni na svim razinama.
Često postavljana pitanja
Imaju li osobe s disleksijom iznadprosječnu inteligenciju?
Poput opće populacije, osobe s disleksijom imaju različite intelektualne sposobnosti unatoč teškoćama u čitanju.
Koja su 4 tipa disleksije?
- Fonološka disleksija: (disfonetička ili auditivna), teškoće s obradom zvukova slova i slogova te povezivanjem sa zapisom.
- Površinska disleksija: (diseidetna ili vizualna), teškoće s vizualnim procesiranjem, učenjem, pamćenjem i prepoznavanjem cijelih riječi.
- Deficit brzog imenovanja javlja se kod poteškoća s brzim i spontanom imenovanjem slova, brojeva, boja ili objekata.
- Dvostruki deficit disleksije javlja se uz deficite u fonološkoj obradi i brzini imenovanja.
Koji je najčešći komorbiditet uz disleksiju?
- Disgrafija uključuje poteškoće s pisanjem, tipkanjem i finom motorikom, često zbog slabije koordinacije oko-ruka; ometa izvedbu zadataka vezanih uz redoslijed, poput vezanja čvorova ili ponavljajućih radnji.
- Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) je neurorazvojni poremećaj koji se često dijagnosticira u djetinjstvu. Karakteriziraju ga hiperaktivnost, problemi s koncentracijom i impulsivnost. Disleksija i ADHD često idu zajedno: 15–24% osoba s disleksijom ima ADHD, a do 35% osoba s ADHD-om ima disleksiju.
- Poremećaj lijevo-desno ili smjerna disleksija znači nesposobnost razlikovanja lijeve i desne strane.
- Diskalkulija ili matematička disleksija podrazumijeva teškoće u računanju, rješavanju problema i razumijevanju, učenju brojeva i osnovnim matematičkim vještinama.
- Poremećaj obrade sluha: nije moguće pravilno obraditi slušne informacije, što uzrokuje probleme s auditivnom memorijom i slijedom.
Može li se prerasti disleksija?
Ne, disleksija ne nestaje. No, MRI studije pokazuju da je mozak plastičan i prilagodljiv. Rana intervencija, poduka i podrška znatno olakšavaju teškoće u učenju kod ovog poremećaja.
Činjenice o disleksiji
- Više od 50% zaposlenih u NASA-i ima disleksiju.
- Nesposobnost pravilnog vezanja vezica, problemi s očitavanjem kazaljki na satu i česte upale uha u djetinjstvu mogu biti pokazatelji disleksije.
- Osobama s disleksijom lakše je čitati uz određene fontove, stilove pisanja i medije.
- Riječ disleksija dolazi iz grčkog: dys (teško) + lexis (jezik).
- Disleksija se izvorno zvala sljepoća za čitanje.
