Nije tajna da je danas vrijeme najvrjednije što imamo. Zato stalno tražimo nove vještine kako bismo ga uštedjeli i više postigli u samo 24 sata. Isto vrijedi i za čitanje, bilo da učimo, čitamo službene dokumente ili želimo zapamtiti informacije iz e-mailova.
Kako biste brzo došli do bitnog, mnogi biraju brzo čitanje. U nekoliko sekundi ili minuta spreederi mogu proći duge tekstove i dobiti osnovna znanja. Ako želite poboljšati navike i prosječnu brzinu čitanja, otkrijte kako unaprijediti vještine čitanja.
Osnove brzog čitanja
Brzo čitanje je tehnika bržeg prolaska kroz tekst. Omogućuje čitateljima da u knjigama, dokumentima i e-mailovima uživaju za manje vremena nego pri detaljnom čitanju. Ipak, suprotno uvriježenom mišljenju, brzo čitanje nije subvokalizacija, vraćanje unatrag ni korištenje perifernog vida samo radi najvećeg broja riječi u minuti (WPM).
U suštini, nije nam uvijek zanimljivo sve što moramo čitati. Ipak, često to jednostavno moramo odraditi. Bez motivacije to radimo površno. Tu uskače brzo čitanje – brže prolazimo dosadan sadržaj i zadržavamo najvažnije informacije.
Kako poboljšati fokus i koncentraciju
Bilo da čitate, slušate ili gledate, ključ je koncentracija da biste zadržali informacije. To znači fokus na materijal i istodobnu obradu u mislima. Nažalost, to nije uvijek lako. Ali uvijek možemo poraditi na tome.
Fokus i koncentracija poboljšavaju se jednostavnim navikama: uklonite distrakcije (npr. stalno provjeravanje mobitela), manje multitaskajte i, najvažnije, spavajte dovoljno. Tako ćete lakše pratiti čitanje, slušanje ili gledanje. A za konkretne savjete o brzom čitanju? Saznajte u nastavku.
Savjeti za povećanje brzine čitanja
Svaki tečaj brzog čitanja naučit će vas sljedeće trikove:
- Skenerajte ključne riječi: Ključne riječi su imenice i pridjevi koji nose osnovnu ideju. Umjesto da čitate svaku riječ, tražite ključne izraze i brže ćete shvatiti bit.
- Preskočite unaprijed: Većina odlomaka ima samo dvije važne rečenice – prvu i zadnju. Čitanjem samo njih uhvatit ćete osnove bez prolaska kroz cijeli tekst. Ovo štedi vrijeme i koncentraciju, ali nemojte dopustiti da vam to postane loša navika.
- Povežite sadržaj sa sobom: Kako biste bolje pamtili, povežite tekst s vlastitim iskustvima. Npr. učite forenzičnu znanost? Prisjetite se neke epizode serije i lakše ćete zapamtiti.
- Slušajte umjesto da čitate: Korištenje aplikacija za pretvaranje teksta u govor omogućuje učinkovitije učenje uz multitasking. Odlično za one koji se teško fokusiraju.
Isprobajte Speechify – čitač teksta na glas
Tekst u govor aplikacije teško da mogu biti bolje od Speechifya. To je najviše ocijenjen alat za pretvaranje teksta u govor. Koristi prepoznavanje znakova, strojno učenje i umjetnu inteligenciju. Ove tehnologije omogućuju pretvaranje digitalnog teksta u prirodni govor.
Tako lakše i brže shvaćate gradivo nego klasičnim čitanjem od korica do korica. Odlično za disleksičare, osobe s ADHD-om i sve koji žele uštedjeti vrijeme. Uz mogućnost podešavanja brzine, Speechify postaje idealan alat za brzo čitanje.
Prednosti brzog čitanja
Najveće prednosti brzog čitanja su manje utrošenog vremena i bolje razumijevanje materijala. Brzo čitanje znači prolazak kroz tekst znatno brže nego temeljito čitanje. Tako ćete uštedjeti vrijeme za druge aktivnosti ili multitasking.
S druge strane, razumijevanje teksta jednako je bitno kao i ušteda vremena, ako ne i važnije. Iako mnogi misle suprotno, brzo čitanje itekako omogućuje dobro razumijevanje sadržaja. Pronalaženjem ključnih riječi i slušanjem dobivate glavnu ideju svakog teksta.
Česta pitanja
Što je brzo čitanje?
Brzo čitanje je tehnika koja omogućuje brže čitanje. Omogućuje jasno razumijevanje sadržaja bez detaljnog čitanja svake riječi.
Koje su neke tehnike brzog čitanja?
Osnovne tehnike brzog čitanja uključuju traženje ključnih riječi, preskakanje, povezivanje sadržaja s iskustvima i bilježenje.
Skeniranje teksta za ključne riječi znači pomicanje pogleda dok ne „uhvatite” određene riječi – najčešće su to imenice i pridjevi jer su ključni za razumijevanje. To je kao brzo pregledavanje sadržaja.
Preskakanje znači čitanje samo prve i zadnje rečenice odlomka. Ako prva govori nešto već poznato, ostalo nije potrebno čitati – dovoljna je posljednja rečenica za zaključak.
Povezivanje sadržaja znači spajanje pročitanog teksta s vlastitim iskustvom. Na primjer, učite forenziku? Povežite to s nekom epizodom serije pa ćete lakše zapamtiti.
Bilježenje je jednostavan način za pamćenje pročitanog. Po završetku odlomka zapišite bitne informacije. Kasnije ćete se, čitajući bilješke, brzo prisjetiti svega.
